Radio Student Radio koji (ni)je za svakoga!
Posjetili smo Konferenciju o budućnosti javnog zdravlja u Hrvatskoj i Europi u sklopu krovne Konferencije o budućnosti Europe. Zaključak: optimistično s velikim ciljevima!
Konferencija o budućnosti Europe niz je manjih konferencija koje imaju za cilj uključiti građane u formiranje budućih europskih politika, odnosno reformu europskog bloka. U tu svrhu, nasumično je odabrano 200 građana Europske unije koji će tijekom trajanja projekta obavljati simuliran posao europarlamentaraca, što podrazumijeva informirati se o temi, predlagati rješenja te na kraju izvesti zaključke koji će se predstaviti na Dan Europe, 9. svibnja. Istovremeno pokrenuta je višejezična digitalna platforma putem koje se mogu i ostali građani uključiti i dati svoj prijedlog, iskazati svoj stav.
Shodno interesnim točkama Konferencije o budućnosti Europe, u Hrvatskoj je organizirano 8 manjih konferencija, od kojih se posljednja održala prošlog petka u Zagrebu na Muzičkoj akademiji, a tema je bila budućnost javnog zdravlja u Hrvatskoj i Europi. Sastojala se od više tematskih panela koji su logičkim slijedom proširivali razgovor te dodatno obogaćivali prostor javnog diskursa.
Konferenciju je otvorila podpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica koja pobliže objasnila cilj Konferencije te buduće planove Komisije, a zatim je, sa tri stručna govornika i partnera, iz organizacije voditeljicom Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violetom Stanišić, dekanom Pravnog fakulteta Ivanom Koprićem, ravnateljicom škole zdravlja Andrija Štampar Mirjanom Kujundžić Tiljak konferencija službeno i započela. U uvodnom razgovoru govornici su istaknuli važnost brige o zdravlju, kako osobne tako i javnopolitičke pri čemu su se dotakli i važnosti Konferencije koju je Koprić ocrtao metaforom lijevka: “Što više vode ulijete, više će vode protjecati. Znači, što će više biti događaja, ideja i komentara u raspravi izrečeni, to će više biti utjecaja. Moram upozoroti da svaki lijevak ima i uski dio, a to je kapacitet europskih institucija da prihvate to što ćemo mi sada u taj lijevak uliti”.
Na drugom panelu sudjelovali su europarlamentarka Sunčana Glavak i predstavnik građana na Konferenciji o budućnosti Europe, umirovljenik Vinko Sebešić. Glavak je svojim iskustvom dala bolji uvid u rad institucija te kazala kako EU “nesmije više ovisiti o trećim zemljama i mora vratiti farmaceutsku indrustriju na teritorij Europske unije”, dok je Sebešić, putem osobnog iskustva kazao kako je sada svjestan da “zdravstvena skrb nije ista za sve građane Europske unije, a niti unutar Hrvatske”.
Treći tematski panel i prema doprinosima publike i gledatelja, možda i najzanimljiviji ticao se europske perspektive javnog zdravlja. Zastupnik Pučke stranke u Europskom parlamentu, Tomislav Sokol kazao je kako podržava incijativu zajedničke nabave skupih lijekova, ali, kaže, to se sigurno neće svidjeti farmaceutima.
Iris Goldner Lang, profesorica Pravnog fakulteta koja se bavi europskom politikom, opisala je prve pandemijske odluke država članica te je izdvojila zatvaranje granica kao primjer restrikcije koja ide protivno načelima Unije te kao takva nije urodila željenim ciljevima – smanjenju jačine pandemije. Kod restriktivnih mjera, smatra, moramo imati na umu neke stvari: “Ako se pozivamo na zaštitu zdravlja, moramo istražiti može li se ona postići manje restriktivnim mjerama i moramo biti sigurni da donesene mjere nikoga ne diskriminiraju na temelju državljanstva”.
Četvrti panel bio je ujedno i najopušteniji. Tema panela bila je zdrastvena dimenzija javnog zdravlja, a govornici su bili Stjepan Orešković, profesor Medicinskog fakulteta, zatim donedavna studentica, a danas liječnica Katarina Babić te studentica međunarodnog prava i sudionica građanskog panela Konferencije o budućnosti Europe, Mateja Lisak. Najduže se raspravljalo o manjku povjerenja u medicinare. Babić je istaknula kako kao liječnica osjeća odgovornost i da bi se svaki liječnik trebao truditi educirati svoje pacijente: “Moja najveća zadaća je optimalno pacijentu prenijeti informacije”. Orešković s druge strane, najviše krivi farmaceutsku industriju, za koju smatra da je zaslužna za odlične (primjerice cjepivo u roku od dvije godine), ali i za grozne stvari koje nije precizirao. Razgovor su zaključili obraćanjem veće pažnje mentalnom zdravlju mladih i okretanju prema budućnosti. Orešković je dodao i kako Hrvatskoj ne nedostaje sposobnih ljudi ni znanja već dobrog upravljanja.
Peti i zadnji panel ticao se komunikacijske dimenzije i organiziran je u suradnji s Hinom. Glavna tema rasprave bila je infodemija i veliki nalet fake newsa. ”Početne informacije bile su oprezne i dozirane, a onda je u jednom trenutku došlo do prekomjernog granatiranja informacijama”, otvoreno je rekla ravnateljica Hine Branka Gabriela Vojvodić. U više navrata je naglasila kako je stožer griješio u komunikaciji, ali kako postoji i osobna odgovornost čitatelja. S time na umu, Slavko Vukadin, dopisnik Hine iz Bruxellesa, kazao je kako je ljudima u moru informacija teško procijeniti njihovu točnost.
Nakon razgovora u infodemiji uslijedila je studentska debata studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu. Tijekom cijele konferencije povremeno se spominjala mogućnost zajedničke zdrastvene politike u Europskoj uniji te jednakog zdrastvenog standarda za sve građane – što će biti i jedan od prijedloga građana na Konferenciji o budućnosti Europe. Međutim, kao što su mnogi istaknuli, prema ugovoru sa članicama, zdrastveno osiguranje i uređenje odgovornost je svake članice zasebno i ne spada pod direktivu EU. S time na umu morati će proći još puno godina prije nego što se nešto u Uniji pokrene po tom pitanju. Međutim, Sokol je naglasio kako se koriste EU fondovi u svrhu smanjenja jaza između kvalitete razvijenih i manje razvijenih članica.
S time na umu možemo reći da je konferencija prošla uspješno te će se zaključci predstaviti na digitalnoj platformi. Podsjećamo, na platformi uključiti se može svatko te dati svoj prijedlog i direktan doprinos u stvaranju budućnosti.
