Edukacijski seminar naziva “Antisemitizam, holokaust i stradanja: Prošlost u sadašnjosti” u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust održava webinar u sklopu druge tematske cjeline seminara.
Webinar će se održati 27. travnja putem platforme Zoom, a sadržajno će se baviti holokaust i stradavanjem u kulturnom stvaralaštvu. Webinar je namijenjen osnovnoškolskim i srednjoškolskim nastavnicima (hrvatskog jezika, povijesti, etike, vjeronauka, građanskog odgoja te likovne i glazbene kulture), urednicima i novinarima te studentima (ponajprije studentima povijesti, povijesti umjetnosti, pshilogije, pedagogije, novinarstva, politologije, komparativne književnosti, kroatistike i komunikologije), a metodološki će se realizirati izlaganjima stručnjaka s odgovarajućim prezentacijama i raspravama.
Cilj seminara je u današnjim, suvremenim društvenim, kulturnim i političkim hrvatskim prilikama i okolnostima, pridonijeti cjelovitijoj i kvalitetnijoj obradi ovih tema unutar postojećih kurikuluma u odgojnom procesu te točnom i istinitom interpretiranju, komentiranju, publiciranju i prezentiranju onih povijesnih i kulturoloških činjenica i etičkih postulata o antisemitizmu, holokaustu i stradanjima za vrijeme Drugog svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj, čija površna ili društveno neodgovorna interpretacija podržava ili pogoduje reviziji suvremene hrvatske povijesti, izaziva nepotrebne društvene tenzije i podjele u sadašnjosti, a ničim ne pridonosi budućnosti, što više, značajno otežava integraciju hrvatskog društva u moderne europske društvene, političke, kulturne i znanstvene tokove.
U tom smislu, cilj je upoznati i dodatno educirati navedene društveno odgovorne skupine o potrebama i vrijednostima točnog i argumentiranog prenošenja i prikazivanja istine o antisemitizmu, holokaustu i stradanjima u hrvatskom obrazovnom sustavu, medijskom prostoru i hrvatskom javnom mnijenju.
Kako se ovaj webinar temelji na prikazima holokausta i stradavanja u kulturnom stvaralaštvu, izlaganja će se baviti analizom filma, filmske i kazališne umjetnosti, europske i hrvatske književnosti te glazbene i likovne umjetnosti, nakon čega će uslijediti rasprava.
IZLAGAČI I TEME IZLAGANJA
1. Filmska propaganda u kinematografiji nacističke Njemačke i NDH - Zloglasni slučaj filma 'Židov Süss' // Daniel Rafaelić, povjesničar filma i filmski kritičar
1. Filmska propaganda u kinematografiji nacističke Njemačke i NDH - Zloglasni slučaj filma 'Židov Süss' // Daniel Rafaelić, povjesničar filma i filmski kritičar
Kroz ovaj, svojevrsni case-study, predavanje će pružiti pregled kinematografije i propagande III. Reicha kao i jedinstveni uvid u plakate, reklamne letke i dokumente koji ocrtavaju povijest recepcije ovog filma od vremena njegovog nastanka do danas. Kombinacijom dijelova igranih i dokumentarnih filmova ali i filmskih žurnala te arhivskog materijala, ispričat će se priča o filmu kojeg je danas više nego ikad važno proučavati. U sklopu ovoga predavanja posebno ćemo u obliku svojevrsne radionice sagledati filmski tretman i filmski dokumentaristički pristup temi ustaškog koncentracijskog logora jasenovac i događajima u njemu. To će nam omogućiti analiza ulomaka triju dokumentarnih filmova hrvatskih autora: ” Jasenovac”, Gustava Gavrina i Koste Hlavatyja, “Jasenovački memento” Bogdana Žižića i “Potomci Mojsije Rosenberga: Stradanje Židova 1941 – 1945 ” Branka Ištvančića.
2. Zagrebačko kazalište kao središnje mjesto kulturne revolucije u NDH //
dr. sc. Snježana Banović, kazališna redateljica, spisateljica i profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu
2. Zagrebačko kazalište kao središnje mjesto kulturne revolucije u NDH //
dr. sc. Snježana Banović, kazališna redateljica, spisateljica i profesorica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu
Bit će nadalje riječi o djelovanju Mile Budaka, vodećega kulturno-političkog ideologa režima kojem je kazalište bilo prvo kulturno mezimče, no i sam je ubrzo uvidio da kazališni poslovi, osim željene vedrine i zanosa u sebi nose otpor i svojeglavost umjetnika. Spomenut će se i njegov intendant Dušan Žanko za kojeg je kazalište bilo nositelj novoga ustaškoga duha u kojem je količina ne-hrvatskih elemenata na sceni, oko nje, ali i u gledalištu, morala biti svedena na minimum što je naročito tijekom 1941. bilo povezano s represijom režima u kojoj su i neki najmlađi članovi ansambla Drame izgubili živote.
Što se Poglavnika tiče, za njega je kazalište moralo biti na visini i predstavljati njega i njegovu državu pred cijelim svijetom. U početku je tako i bilo: slavljenički duh, spektakularne predstave, zahtjevne turneje i eskapističke zabave, no, postupno je taj glomazni i skupi mehanizam utemeljen na strahu i konformizmu počeo pucati te je borba pojedinaca za autonomiju umjetničkog creda bivala sve jača.
Iako je dramski prvak Vjekoslav Afrić, ujedno i vođa skupine koja je prva iz Kazališta pobjegla u partizane oformivši Kazalište narodnoga oslobođenja Jugoslavije, na vijest o dolasku ustaša na vlast zapisao Adio pameti, vidimo se nakon rata, ona se u kazalištu ni tada nije mogla do kraja ostvariti. Stoga će biti riječi i o onim umjetnicima koji su tijekom tzv. komesarske faze u razvoju hrvatskoga kazališta (1945. – 1949.), a nakon osuda na Sudu časti snosili posljedice zbog suradnje s okupatorom.
U razdoblju koje slijedi, ustaška će kulturna revolucija, a s njome i ona kazališna, biti desetljećima prešućivana, a jedina obrađivana tema bit će djelovanje umjetnika u partizanskim umjetničkim formacijama u čemu će prednjačiti obilježavanja važnih datuma i života žrtava koje su pale u borbi za oslobođenje od fašizma. S druge strane – naročito od devedesetih – pojavit će se autori koji će ustvrditi da je ustaški režim bio tolerantan na polju kulture. Ta tvrdnja nije točna, kao što nije točna ni tvrdnja nekih marksističkih ideologa koji tvrde da se u tome razdoblju u hrvatskom kazalištu nije dogodilo ništa umjetnički relevantno. Samo već letimičan pogled na dokumente i fotografije koji će biti prikazani na predavanju govori protiv jednih i protiv drugih. Izlaganje će se dotaknuti osobnih priča i sudbina velikih, znanih i zaboravljenih hrvatskih glumaca, redatelja, skladatelja i dirigenata koji su u ovom razdoblju djelovali u HNK u Zagrebu.
3. Holokaust i stradanja u svjetskoj književnosti - Analiza djela Prima Levija, Jeana Ameryja i Imre Kertesza // Tvrko Klarić, prevoditelj
3. Holokaust i stradanja u svjetskoj književnosti - Analiza djela Prima Levija, Jeana Ameryja i Imre Kertesza // Tvrko Klarić, prevoditelj
Predavanje će se baviti interpretacijom i porukama Levijevih memoara “Zar je to čovjek?”, pričama “Periodni sustav”, književno – filozofskim esejima “Utopljenici i spašeni”, potom Ameryjevim “S onu stranu krivnje i zadovoljštine”, te Kerteszovim romanima “Čovjek bez sudbine” i “Fijasko”.
4. Holokaust i stradanja u likovnom izričaju // Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti, viša kustosica 'Ateliera Meštrović', Zagreb
4. Holokaust i stradanja u likovnom izričaju // Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti, viša kustosica 'Ateliera Meštrović', Zagreb
Predavanje će se bazirati i na usporednoj analizi “Entartete Kunst”, izložbe održane u Münchenu 1937. godine, prepune mržnje, ponižavanja i poticaja na progon Židova i izložbe koja je 1942. godine održana u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu “Izložba o razvoju židovstva i njihovog rušilačkog rada u Hrvatskoj prije 10. travnja 1941. i rješenja židovskog pitanja u N. D. H. ” Posebno će se prikazati primjeri zlouporabe vizualnih medija, plakata, znakova obilježavanja, proglasi, grafiti i poruke za vrijeme Drugog svjetskog rata, kojima se na istim principima na javnim prostorima i danas služe određene neonacističke, rasističke i antimigracijske skupine u Europi, SAD i Hrvatskoj.
U predavanju će se prezentirati primjeri i tretman komemoriranja holokausta i sjećanja na žrtve holokausta u skulpturi druge polovice 20. stoljeća i suvremenim kiparskim i arhitektonskim izričajima u europskoj i hrvatskoj likovnoj umjetnosti. U tom smislu, analizirat će se praksa postavljanja Stolpersteine (njem.) /kamena spoticanja, koje je Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust 2020. godine pokrenuo u Zagrebu.
5. Holokaust i glazba // Tonči Bilić, dirigent, predsjednik Hrvatske glazbene mladeži
5. Holokaust i glazba // Tonči Bilić, dirigent, predsjednik Hrvatske glazbene mladeži
To znači da ćemo temu sagledati kompleksno, slušajući ilustracije i ulomke, od simfonija “Eroice” i “V. simfonije u C molu, kantate “Preživjeli iz Varšave” i “Babi Yara” do “Kvarteta za kraj vremena”. U predavanju ćemo se i dotaknuti dva primjera iz Hrvatske, točnije humanističkog opusa hrvatskog skladatelja Stanka Horvata koji je na stihove I. G. Kovačića i Maka Dizdara uglazbio poemu Jama i pjesmu Kolo bola te recentnog uprizorenja opere Brundibár – židovskog češkog skladatelja Hansa Krása s libretom Adolfa Hoffmeistera, koju su u originalu izvodila djeca Theresienstadta, koncentracijskog logora u okupiranoj Čehoslovačkoj. Hrvatsku izvedbu opere producirao je Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.
Vrijeme trajanja seminara je od 9:00 – 14:15, a za sve dodatne informacije kao i link za pristup seminaru potražite na stranicama Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust. Program se realizira u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.